Nije samo kolesterol: Jedan protein mogući je pokazatelj srčanih bolesti

Otkad su istraživači 1950-ih prvi put utvrdili povezanost između prehrane, kolesterola i srčanih bolesti, rizik od srčanih bolesti djelomično se procjenjuje na temelju razine kolesterola kod pacijenta, koja se rutinski može izmjeriti krvnim pretragama u liječničkoj ordinaciji.

Međutim, sve veći broj dokaza tijekom posljednja dva desetljeća pokazuje da je biomarker nazvan C-reaktivni protein – koji signalizira prisutnost niskog stupnja upale – bolji prediktor rizika za srčane bolesti od kolesterola.

Kao rezultat toga, u rujnu 2025. Američki kardiološki koledž objavio je nove preporuke za univerzalni probir razine C-reaktivnog proteina kod svih pacijenata, uz mjerenje razine kolesterola.

Što je C-reaktivni protein?

C-reaktivni protein proizvodi jetra kao odgovor na infekcije, oštećenja tkiva, kronična upalna stanja uzrokovana bolestima poput autoimunih bolesti te metaboličke poremećaje poput pretilosti i dijabetesa. U osnovi, riječ je o pokazatelju upale – odnosno aktivacije imunološkog sustava – u tijelu.

C-reaktivni protein može se lako izmjeriti krvnim pretragama u liječničkoj ordinaciji. Niska razina C-reaktivnog proteina – ispod 1 miligrama po decilitru – označava minimalnu upalu u tijelu, što štiti od srčanih bolesti.

Povišena razina C-reaktivnog proteina veća od 3 miligrama po decilitru označava povećanu razinu upale, a time i povećan rizik od srčanih bolesti. Oko 52 posto Amerikanaca ima povišenu razinu C-reaktivnog proteina u krvi, piše ScienceAlert.

Istraživanja pokazuju da je C-reaktivni protein bolji prediktivni marker za srčane udare i moždane udare od „lošeg“, odnosno LDL kolesterola (skraćeno od lipoproteina niske gustoće), kao i od još jednog često mjerenog genetski naslijeđenog biomarkera zvanog lipoprotein(a).

Jedno istraživanje pokazalo je da C-reaktivni protein može predvidjeti srčane bolesti jednako dobro kao i krvni tlak.

Zašto je upala važna kod srčanih bolesti?

Upala ima ključnu ulogu u svakoj fazi razvoja i nakupljanja masnih plakova u arterijama, što uzrokuje stanje nazvano ateroskleroza, koje može dovesti do srčanog i moždanog udara.

Od trenutka kada se krvna žila ošteti, bilo zbog povišene razine šećera u krvi ili dima cigareta, imunološke stanice odmah prodiru u to područje. Te imunološke stanice zatim obuhvaćaju čestice kolesterola koje se inače nalaze u krvotoku, stvarajući masni plak koji se zadržava u stijenci krvne žile.

Taj se proces nastavlja desetljećima sve dok jednog dana imunološki medijatori ne razore pokrov koji okružuje plak. To potiče stvaranje krvnog ugruška koji začepljuje protok krvi, uskraćuje okolnim tkivima kisik i u konačnici uzrokuje srčani ili moždani udar.

Stoga je kolesterol samo dio priče; zapravo je imunološki sustav taj koji omogućuje svaki korak u procesima koji dovode do srčanih bolesti.

Može li prehrana utjecati na razinu C-reaktivnog proteina?

Životni stil može značajno utjecati na količinu C-reaktivnog proteina koju proizvodi jetra.

Brojne namirnice i hranjive tvari pokazale su da snižavaju razinu C-reaktivnog proteina, uključujući prehrambena vlakna iz namirnica poput graha, povrća, orašastih plodova i sjemenki, kao i bobičasto voće, maslinovo ulje, zeleni čaj, chia sjemenke i lanene sjemenke.

Gubitak tjelesne mase i tjelesna aktivnost također mogu smanjiti razinu C-reaktivnog proteina.

Je li kolesterol i dalje važan za rizik od srčanih bolesti?

Iako kolesterol možda nije najvažniji prediktor rizika od srčanih bolesti, on i dalje ostaje vrlo relevantan.

Međutim, nije važna samo količina kolesterola – ili preciznije, količina lošeg, odnosno LDL kolesterola.

Dvije osobe s istom razinom kolesterola ne moraju nužno imati isti rizik od srčanih bolesti. To je zato što je rizik više određen brojem čestica u koje je loši kolesterol „zapakiran“, a ne ukupnom masom lošeg kolesterola koja kruži u krvi. Više čestica znači veći rizik.

Zbog toga je krvni test poznat kao apolipoprotein B, koji mjeri broj čestica kolesterola, bolji prediktor rizika od srčanih bolesti od mjerenja ukupne količine lošeg kolesterola.

Poput kolesterola i C-reaktivnog proteina, apolipoprotein B također je pod utjecajem životnih navika poput tjelesne aktivnosti, gubitka tjelesne mase i prehrane. Hranjive tvari poput vlakana, orašastih plodova i omega-3 masnih kiselina povezane su sa smanjenim brojem čestica kolesterola, dok je povećan unos šećera povezan s većim brojem čestica kolesterola.

Nadalje, lipoprotein(a), protein koji se nalazi u stijenci koja okružuje čestice kolesterola, još je jedan marker koji može točnije predvidjeti srčane bolesti od same razine kolesterola. To je zato što prisutnost lipoproteina(a) čini čestice kolesterola „ljepljivima“, slikovito rečeno, i time sklonijima zadržavanju u aterosklerotskom plaku.

Međutim, za razliku od drugih čimbenika rizika, razine lipoproteina(a) u potpunosti su genetski određene, nisu pod utjecajem životnog stila i potrebno ih je izmjeriti samo jednom u životu.

Koji je najbolji način prevencije srčanih bolesti?

U konačnici, srčane bolesti rezultat su mnogih čimbenika rizika i njihove međusobne interakcije tijekom cijelog života.

Stoga je prevencija srčanih bolesti mnogo složenija od jednostavnog pridržavanja prehrane bez kolesterola, kako se nekoć smatralo.

Poznavanje razine LDL kolesterola zajedno s razinama C-reaktivnog proteina, apolipoproteina B i lipoproteina(a) pruža cjelovitu sliku rizika koja, nadajmo se, može potaknuti dugoročnu predanost osnovama prevencije srčanih bolesti.

One uključuju pravilnu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost, dovoljno sna, produktivno upravljanje stresom, održavanje zdrave tjelesne mase i, ako je primjenjivo, prestanak pušenja, navodi The Conversation.